Home   ---\\   Uvod                buda.jpg


ISPRAVAN NAPOR (samma vayama)

Buda vežbanje uma počinje ispravnim naporom. On naročito naglašava ovaj član zato što kretanje Putem zahteva rad, energiju i trud. Buda nije spasilac: "Prosvetljeni samo pokazuju put, vi sami morate uložiti napor." Dalje on ističe da je "cilj" dostižan za energičnog čoveka, ne za lenštinu. Ovde dolazimo do velikog optimizma koji sadrži budizam, nasuprot mnogima koji ga optužuju za pesimizam. Buda kaže da smo kroz ispravan napor u stanju da transformišemo čitavu strukturu našeg života. Mi nismo bespomoćne žrtve našeg dosadašnjeg uslovljavanja. Mi nismo žrtve gena ili svoje okoline, već kroz mentalno vežbanje možemo da svoj um izdignemo do nivoa mudrosti, prosvetljenosti i slobode.

Ispravan napor se može razložiti na četiri vida. Ako posmatramo stanja koja se javljaju unutar uma, vidimo da se dele na dve glavne grupe, korisna stanja i štetna stanja. Štetna stanja su ona čiji je izvor u mentalnim nečistoćama kao što su pohlepa, mržnja i neznanje, kao i u svim njihovim izdancima. Korisna stanja čine oni kvaliteti i vrline koje treba razvijati i negovati, kao što su osam delova puta, četiri temelja sabranosti pažnje, sedam elemenata prosvetljenja i slično.

U pogledu svakog od ovih korisnih i štetnih stanja postoje dva zadataka koje treba obaviti. Dakle četiri vida ispravnog napora su sledeći:

(a) Napor da sprečimo nastanak štetnih stanja uma
U situacijama kada je um smiren može se dogoditi nešto što će probuditi nečistoće u njemu. Na primer, vezanost za neku lepu stvar, odbojnost prema ružnoj stvari. Održavajući pažnju usmerenu na čula, u stanju smo da sprečimo nastanak još nenastalih nečistoća uma. U stanju smo da jednostavno samo registrujemo taj predmet, ali da na njega ne reagujemo kroz pohlepu ili odbojnost.

(b)  Napor da napustimo već nastala štetna stanja uma
Ovim eliminišemo nečistoće koje su već nastale. Kada vidimo da u umu postoji neka od njih, moramo primeniti energiju da bismo je eliminisali. Ovo može biti učinjeno uz pomoć više metoda.

(c)  Napor da razvijamo još nerazvijena korisna stanja uma
U našem umu leži mnogo divnih, potencijalnih kvaliteta. I njih treba izdići na površinu uma. Na primer, prijateljsku ljubav, saosećanje, velikodušnost i slično.

(d) Napor da negujemo već nastala korisna stanja uma
Ne smemo se prepustiti samozadovoljstvu i moramo ulagati napor u održavanje korisnih stanja, kao i u njihovo dalje razvijanje do potpunog usavršavanja.

Još jedno upozorenje je vredno dati u vezi sa ispravnim naporom. Um je vrlo delikatan instrument i njegovo razvijanje zahteva precizan balans između različitih mentalnih sposobnosti. Neophodna nam je izoštrena pažnja da bismo prepoznali koja vrsta mentalnog stanja je nastala i određeni stepen mudrosti koji će um održavati u ravnoteži, kako ne bi zalutao u ekstreme. Dakle, da bi se održao na srednjem putu.

Napor mora biti uravnotežen, kako preterivanjem ne bismo potpuno iscrpeli um, sa jedne strane, ali i da mu ne bismo dopustili da se zaglibi u letargiji, sa druge. Buda je s ovim u vezi dao poređenje sa žicom na muzičkom instrumentu. Da bi se dobio pravi ton, ona ne sme biti ni suviše zategnuta, a ni suviše labava.

Vežbanje Osmostrukog puta treba da bude isto takvo. Pravi način je Srednji put: balans između energije i smirenja.

[Natrag na Plemeniti osmostruki put]