Therigatha I

I.1 -- Anonimna bhikkhuni

Sretno usni, isposnice,
ogrnuta svojom krpom!
Smirene su tvoje strasti
k'o suhe trave u loncu.

Ovu strofu je izrekla jedna stara isposnica povodom smrti prosjakinje čije ime nije zapamćeno.

I.2 -- Muta

Slobodanko, oslobodi se jarma
kao Mjesec iz zmajevih ralja,
da se slobodna bez zazora
prehraniš prosjačkom hranom.

Muta znači Slobodanka. Ovaj i stih pod brojem 11 odnosi se na dvije različite osobe. A strofa u narednom poglavlju (II) upućena je ovoj prvoj Slobodanki.

Indijsko je vjerovanje da su Mjesečeve mijene vidljivi izraz borbe božanskog bića Mjeseca s demonom Rahu, koji hvata Mjesec u svoje ralje, ali mu Mjesec uvijek ponovo izmiče i oslobađa ga se.

Muta (Slobodanka prva) potječe iz brahmanske porodice iz Savatija. I ona je bila učenica Velike Pomajke.

I.3 -- Puna

Puna, ispuni se vrlinom do vrha, 
poput Meseca dana petnaestog.
Uvidom u puninu bića razvej
    mrak
    najcrnji.

I.11 -- Muta

Slobodna sam, posve razriješih
tri tereta sa grbače:
žrvanj, i bat i grbavca gospodara,
slobodna od žudnje
što obnavlja rođenja i smrt.

Muta (druga Slobodanka) bila je kći siromašnog brahmana po imenu Oghatako, iz Kosale. Otac ju je na silu udao za nekog grbavog bramana, koga je konačno uspjela umoliti da je pusti da se zaredi.

I.17 -- Dhamma

Prosila sam koru hljeba,
slaba, na prosjačkom štapu,
drhtavom rukom,
dok nisam pala na zemlju.
Prozrevši nemoć tijela,
duh mi se u to istrže.

Dhamma je potjecala iz ugledne  porodice iz grada Savati i bila je dolično udata. Kad je želila da napusti porodicu i da se pridruži prosjačkom redu, muž joj to nije dopustio. Tek nakon njegove smrti, pod starost, uspjela je da ostvari svoju davnu želju i nije oklijevala.

I.19 -- Nanda

Bolesno, prljavo, smrdljivo tijelo, pogledaj, Nanda!
Prizorom odvratnosti ojačaj svoj duh u prodornom sabranju
i zaoštri ga do stanja bez predmetnog obilježja.
Kad tako uništiš sklonost samoljublju i kad upokoriš ponos,
poći ćeš putem smirenja.

Nanda je bila nevjesta Budinog velikog mecene Anatapindike, uobražena u svoju ljepotu i zbog oholosti neprijateljski nastrojena i prema porodici svoga supruga i prema njemu samome. Buda je, prilikom jedne posjete toj porodici, čuo njen gnevni ispad u kući, pa ju je pozvao i rekao joj riječi sadržane u ovoj strofi. Pouka je bila uspješna.