Prevod Branislav Kovačević
Samo za besplatnu distribuciju, kao dar Dhamme
Pouka Kalamama (Kalama sutta) s pravom je nadaleko čuvena zbog svoga ohrabrivanja slobodnog istraživanja; duh sutte ukazuje na učenje koje je lišeno fanatizma, slepe vere, dogmatizma i netrpeljivosti. Razložnost dhamme, Budinog učenja, sasvim je uočljiva u njezinom odobravanju pažljivog razmatranja na svakom stupnju puta ka prosvetljenju. I zaista, čitav tok vežbanja u mudrosti, koji kulminira u čistoti Usavršenoga (arahat) najdublje je povezan sa istraživanjem i analizom stvari iznutra: oka i viđenog, uha i zvuka, nosa i mirisa, jezika i ukusa, tela i oseta dodira, uma i ideja. Zato, pošto sve fenomene treba na pravi način razumeti u skladu sa dhammom, u svakom od ovih slučajeva neophodan je uvid. U ovoj sutti on se ogleda u odbacivanju pogrešnog i prihvatanju ispravnog puta; u odlomcima datim nešto niže ogleda se on u razjašnjenju osnove znanja o uzročnosti i savršenstvu. Ovde možemo pomenuti da načini istraživanja na koje nailazimo u Kalama sutti i u ovde citiranim odlomcima izviru iz poznavanja stvari onakvim kakve jesu i da su oni sadržani u svakom istinskom razmišljanju. Sem toga, kao rezultati takvoga razmišljanja javljaju se prodornost i sveobuhvatnost, a stvaranju ispravnog stava doprinose kritičko preispitivanje i analiza. Kakva je to mudrost koja nastaje ni iz čega, neoplemenjena i neiznedrena iz kritičke misli? Kalama sutta, koja izlaže principe kao orijentire svakome tragaocu za istinom i sadrži sve ono od čega polazi svako rasuđivanje, pripada području dhamme; četiri utehe kojima poučava sutta ukazuju na granicu do koje Buda dopušta odlaganje samog čina rasuđivanja u stvarima izvan dometa normalne spoznaje. Podstreci pokazuju da razlog za vrlinom ispunjen život ne zavisi nužno od verovanja u novi život ili nagradu i kaznu, već od mentalnog blaženstva dostignutog prevladavanjem pohlepe, mržnje i obmanutosti.
Khantipalo Bhikkhu
"Prijatelju Savita, nezavisno od verovanja, nezavisno od sklonosti, nezavisno od onoga što se prepričava, nezavisno od logičkih domišljanja i predrasuda u odnosu na pojam o kojem je reč, ja znam ovo: Sve što se rodi mora i da umre i nestane."
(Samyutta nikaya, Nidanavagga,
Mahavagga, sutta br. 8)
"I tako monah, videvši okom objekat, zna kada su u njemu pohlepa, mržnja i obmanutost: Pohlepa, mržnja i obmanutost su u meni; on zna kada pohlepa, mržnja i obmanutost nisu u njemu: Pohlepe, mržnje i obmanutosti nema u meni. Monasi, mogu li se te stvari uvideti na osnovu verovanja, sklonosti, onoga što se prepričava, logičkih domišljanja ili predrasuda u odnosu na pojam o kojem je reč? - Ne, poštovani gospodine. - Monasi, isto tako monah, nezavisno od verovanja, sklonosti, od onoga što se prepričava, logičkih domišljanja ili predrasuda u odnosu na pojam o kojem je reč, objavljuje dolazak do znanja na ovakav način: Znam da više nema preporađanja, proživljen je svetački život, učinjeno što je trebalo učiniti i ništa više ne preostade."
(Samyutta nikaya, Salayatanavagga,
Navapuranavagga, sutta br.8)
1. Ovako sam čuo. Jednom je Blaženi, idući zemljom Kosala u pratnji velike grupe monaha, došao u grad naroda Kalama po imenu Kesaputta. A Kalame, stanovnici Kesaputte, dočuše: Asketa Gotama, sin iz plemena Sakja koji ga je napustio i otišao u beskućnike, idući zemljom Kosala stigao je u Kesaputtu. I o tom učitelju Gotami ovakav se glas širi: 'Zaista je Blaženi usavršen, potpuno probuđen, obdaren znanjem i veštinom, uzvišen, znalac svetova, nenadmašni vodič onih kojima treba putokaz, učitelj božanstvima i ljudskim bićima, prosvetljen, blažen. On je prozreo ovaj svet, sa njegovim bićima, marama (sile zla) i brahmama (božanstva), sa njegovim monasima i bramanima i njegovim božanskim i ljudskim bićima, koji je on do kraja prozreo svojim neposrednim znanjem. On izlaže dhammu, dobru na poćetku, dobru u sredini, dobru na kraju, bremenitu značenjem i potpuno dovršenu; on objavljuje potpuno ćist, svetački život. Velika je zaista blagodet videti tako usavršenoga.
2. Onda Kalame, stanovnici Kesaputte, otidoše do Blaženoga. Kad stigoše odaše mu počast i sedoše sa strane; neki razmeniše pozdrave sa njim i pošto su završili iskazivanje poštovanja sedoše sa strane; neki saopštiše svoje ime i ime porodice i sedoše sa strane; drugi, bez reči, sedoše sa strane.
3. Kalame, stanovnici Kesaputte, sedeći sa strane upitaše Blaženoga: "Ima bramana i monaha, poštovani gospodine, koji dolaze u Kesaputtu. Oni izlažu i objašnjavaju samo svoje učenje, a učenja drugih preziru, kude i ismevaju. Neki drugi monasi i bramani takode dolaze u Kesaputtu. I oni izlažu i objašnjavaju samo svoje učenje: učenja drugih oni preziru, kude i ismevaju. Poštovani gospodine, u nama se javlja sumnja, u nama se javlja nesigurnost zbog svega toga: Ko od ovih poštovanih monaha govori istinu, a ko je u zabludi?"
4. Dobro je, Kalame, što sumnjate, što niste sigurni: nesigurnost se u vama javila o onome što je sumnjivo. Zato, Kalame, ne povodite se za onim što se prepričava, niti za tradicijom, ni za glasinama, niti za onim što piše u svetim tekstovima, ni za slutnjama, ni za aksiomima, niti za logičkim domišljanjima, ni za predrasudama o pojmu o kojem je reč, niti za onim što se po svemu čini da je tako, ni iz ubeđenja: "Ovaj monah je naš učitelj". Kalame, kada se sami uverite: "Ove stvari su loše, ove stvari su sramotne, nedostojne mudraca; onome ko ih čini i praktikuje donose zlo i nevolju", tek tada ih napustite.
5. Šta mislite, Kalame? Da li se pohlepa javlja u čoveku na njegovu korist ili na štetu? - Na njegovu štetu, poštovani gospodine. - Kalame, prepušten pohlepi, preplavljen i savladan pohlepom, takav čovek ubija, krade, ćini preljubu i laže; i druge on tera da isto tako postupaju. Hoće li mu to za dugo doneti zlo i nevolju? - Da, poštovani gospodine.
6. Šta mislite, Kalame? Da li se mržnja javlja u čoveku na njegovu korist ili na štetu? - Na njegovu štetu, poštovani gospodine. - Kalame, prepušten mržnji, preplavljen i savladan mržnjom, takav čovek ubija, krade, čini preljubu i laže; i druge on tera da isto tako postupaju. Hoće li mu to za dugo doneti zlo i nevolju? - Da, poštovani gospodine.
7. Šta mislite, Kalame? Da li se obmanutost javlja u čoveku na njegovu korist ili štetu? - Na njegovu štetu, poštovani gospodine. - Kalame, prepušten obmanutosti, preplavljen i savladan obmanutošću, takav čovek ubija, krade, čini preljubu i laže; i druge on tera da isto tako postupaju. Hoće li mu to za dugo doneti zlo i nevolju? - Da, poštovani gospodine.
8. Šta mislite, Kalame? Jesu li te stvari dobre ili loše? - Loše, poštovani gospodine. - Sramotne ili ne? - Sramotne, poštovani gospodine. - Da li ih mudri kude ili hvale? - Kude, poštovani gospodine. - Onome ko ih čini i praktikuje donose li zlo i nevolju ili ne? Šta o tome mislite? - Onome ko ih čini i praktikuje te stvari donose zlo i nevolju. Tako mislimo o tome.
9. Zato smo i rekli, Kalame, ono: Kalame, ne povodite se onim što se prepričava, niti za tradicijom, ni za glasinama, niti za onim što piše u svetim tekstovima, niti za slutnjama, ni za aksiomima, niti za logičkim domišljanjima, niti za predrasudama o pojmu o kome je reč, niti za onim što se po svemu čini da je tako, ni iz ubeđenja: "Ovaj monah je naš učitelj." Kalame, kada se sami uverite: Ove stvari su loše, ove stvari su sramotne, nedostojne mudraca; onome ko ih čini i praktikuje donose zlo i nevolju", tek tada ih napustite.
10. Zato, Kalame, ne povodite se za onim što se prepričava, niti za tradicijom, ni za glasinama, niti za onim što piše u svetim tekstovima, niti za slutnjama, ni za aksiomima, niti za logičkim domišljanjima, niti za predrasudama o pojmu o kojem je reč, ni za onim što se po svemu čini da je tako, ni iz ubeđenja: "Ovaj monah je naš ućitelj". Kalame, kada se sami uverite: "Ove stvari su dobre, ove stvari nisu sramotne, dostojne su mudraca; onome ko ih čini i praktikuje donose blagostanje i sreću", tek tada se upustite u njih i boravite u njima.
11. Šta mislite, Kalame? Da li je odsustvo pohlepe u čoveku na njegovu korist ili na štetu? - Na njegovu korist poštovani gospodine. - Kalame, čovek koji nije prepušten pohlepi, koji nije preplavljen i savladan pohlepom, takav čovek ne ubija, ne krade, ne čini preljubu i ne laže; on i druge navodi da isto tako postupaju. Hoće li mu to za dugo doneti blagostanje i sreću? - Da, poštovani gospodine.
12. Šta mislite, Kalame? Da li je odsustvo mržnje u čoveku na njegovu korist ili na štetu? - Na njegovu korist, poštovani gospodine. - Kalame, čovek koji nije prepušten mržnji, koji nije preplavljen i savladan mržnjom, takav čovek ne ubija, ne krade, ne čini preljubu i ne laže; on i druge navodi da isto tako postupaju. Hoće li mu to za dugo doneti blagostanje i sreću? - Da, poštovani gospodine.
13. Šta mislite, Kalame? Da li je odsustvo obmanutosti u čoveku na njegovu korist ili na štetu? - Na njegovu korist, poštovani gospodine. - Kalame, čovek koji nije prepušten obmanutosti, nije preplavljen i savladan obmanutošću, takav čovek ne ubija, ne krade, ne čini preljubu i ne laže; on i druge navodi da isto tako postupaju. Hoće li mu to za dugo doneti blagostanje i sreću? - Da, poštovani gospodine.
14. Šta mislite, Kalame? Jesu li te stvari dobre ili loše? - Dobre, poštovani gospodine. - Sramotne ili ne? - Nisu sramotne, poštovani gospodine. - Da li ih mudri hvale ili kude? - Hvale, poštovani gospodine. - Onome ko ih čini i praktikuje donose li blagostanje i sreću? Šta o tome mislite? - Onome ko ih čini i praktikuje te stvari donose blagostanje i sreću. Tako mislimo o tome.
I5. Zato smo i rekli, Kalame, ono: Kalame, ne povodite se za onim što se prepričava, niti za tradicijom, niti za glasinama, niti za onim što piše u svetim tekstovima, ni za slutnjama, niti za aksiomima, ni za logičkim domišljanjima, niti za predrasudama o pojmu o kojem je reč, niti za onim što se po svemu čini da je tako, niti iz ubeđenja: "Ovaj monah je naš učitelj". Kalame, kada se sami uverite: "Ove stvari su dobre , ove stvari nisu sramotne, dostojne su mudraca; onome ko ih ćini i praktikuje donose blagostanje i sreću", upustite se u njih i boravite u njima.
16. Sledbenik Plemenitih, Kalame, koji je na takav način oslobođen želje, oslobođen zlovolje, nezaveden, jasno razumevajući i sabran boravi s mišlju ispunjenom prijateljstvom, koja je prožela sve četiri strane sveta, iznad, ispod i popreko; boravi on proževši čitav svet i sva živa bića u njemu velikom, uzvišenom, bezgraničnom mišlju ispunjenom prijateljstvom, oslobođenom mržnje i zlonamernosti. Živi on s mišlju ispunjenom saosećanjem, koja je prožela sve četiri strane sveta, iznad, ispod i popreko; boravi on proževši čitav svet i sva živa bića u njemu velikom, uzvišenom, bezgraničnom mišlju ispunjenom saosećanjem, a oslobođenom mržnje i zlonamernosti.
Živi on s mišlju ispunjenom radošću, koja je prožela sve četiri strane sveta, iznad, ispod i popreko; boravi on proževši žitav svet i sva živa bića u njemu velikom, uzvišenom, bezgraničnom mišlju ispunjenom radošću, a oslobođenom mržnje i zlonamernosti.
Živi on s mišlju ispunjenom ravnodušnošću, koja je prožela sve četiri strane sveta, iznad, ispod i popreko; boravi on proževši čitav svet i sva živa bića u njemu velikom, uzvišenom, bezgraničnom mišlju ispunjenom ravnodušnošću, a oslobođenom mržnje i zlonamernosti.
17. Sledbenik Plemenitih, Kalame, čiji je um na ovakav način osloboden mržnje, osloboden zlonamernosti, tako neukaljan i tako proćišćen, nalazi ovde i sada četiri podstreka:
"Pretpostavimo da postoji drugi svet i postoji plod, rezultat dela dobrih ili loših. Tada je moguće da ću se posle raspadanja tela, posle smrti, naći u nebeskom svetu, u stanju blaženstva". To mu je prvi podstrek.
"Pretpostavimo da ne postoji drugi život i ne postoji plod, niti rezultat dobrih ili loših dela. Tada ja sebe makar u ovome svetu, ovde i sada, držim podalje od mržnje, od zlonamernosti, siguran, postojan i srećan". To mu je drugi podstrek.
"Pretpostavimo da loše (posledice) zadese onoga ko čini zlo. Ja, međutim, ne mislim bilo kome da nanesem zlo. Pa kako će onda loše (posledice) zadesiti mene koji ne činim zlo?" To mu je treći podstrek.
"Pretpostavimo da loše (posledice) ne zadese onoga ko čini zlo. Tada sam ja pročišćen u svakome pogledu". To mu je četvrti podstrek.
Sledbenik Plemenitih, Kalame, čiji je um na ovakav način oslobođen mržnje, oslobođen zlonamernosti, tako neukaljan i tako pročišćen, nalazi ovde i sada četiri podstreka.
Izvanredno, poštovani gospodine!
Izvanredno, poštovani gospodine! Kao kada bi neko ispravio nešto što je dotle stajalo naglavce ili otkrio skriveno ili pokazao put zalutalome ili uneo svetiljku u tamu pomišljajući: "Oni koji imaju oči videće", isto tako je Blaženi nama izložio dhammu na više načina. Mi, poštovani gospodine, uzimamo Blaženog za utočište, dhammu za utočište i monašku zajednicu za utočište. Poštovani gospodine, hoće li nas Blaženi prihvatiti za svoje sledbenike koji, od danas pa do kraja života, nadoše svoje utočište.
Rev. 27/04/2004
www.geocities.com/canon/anguttara/an3-65.html