|
Novio
doba (new
age) je termin koji je u upotrebu ušao osamdesetih godina XX
veka, kako bi se opisao jedan maglovit, pseudoreligijski skup
verovanja, a koji je izrastao iz pokreta kontrakulture 60-tih godina
na Zapadu. Termin u stvari aludira na tadašnje uverenje da novo
duhovno doba, takozvano Doba vodolije, samo što nije počelo.
Uprkos činjenici da su neki budistički pojmovi i prakse bili uključeni
u to novo doba duhovnosti, budizam i "new age" pokret imaju malo toga
zajedničkog. Budista može imati ozbiljnih problema oko tog pokreta.
Tako, se verovanje da je "novo doba" na pomolu na kraju
ispostavilo kao pogrešno. Na nesreću, više je bilo
konflikata, pohlepe, mržnje, hipokrizije i očajanja posle navodnog
početka nego što ga je bilo pre njega. "Novo doba" je takođe
vrlo komercijalno i u tome veoma mnogo podseća na "staro doba", za koje
tvrdi da ga je prevazišlo. Kratak pregled "new age" sajmova,
prodavnica, časopisa i kataloga pokazuje da sve što se nudi ima
i svoju cenu, često i preteranu. "New age" takođe nema neku centralnu
ideju ili ideale koji ga vode, već bi se pre moglo reći da je pokretan
raznim hirovima i modom. Neka verovanja i prakase ulaze u modu (piramide,
kristali, keltske bajke, šamanski bibnjevi itd.) i uskoro ih
zameni nešto drugo. Tako "new age" zapravo u sebi ima izraženu
narcističku crtu i jednu nedoslednost. Ljudi uključeni u "new age"
često postaju opsednuti svojim zdravljem i različitim načinima ishrane,
dodacima, nadrilekarima i njihovim tretmanima itd. Što je možda
ozbiljnije, "new age" je takođe naivno optimističan. on ne nudi drugo
rešenje za sasvim stvaran i ozbiljan problem ljudske patnje,
osim trivijalnosti, priželjkivanja i širokih generalizacija.
Budista
može reći da "new age" duhovno ne nanosi veliku štetu, ali ne
donosi ni mnogo dobroga. Jedna pozitivna stvar koju je moguće reći o
ovom pokretu je sledeća -- on pokazuje da uprkos širokom
odbijanju tradicionalne religije na Zapadu, ljudi i dalje osećaju u
sebu potrebu za duhovnim. Treba se nadati da će vremenom sve
više ljudi početi da se okreće i koherentnom, realističkom i
kroz vekove proverenom Budinom učenju kako bi zadovoljilo tu potrebu.
|
|
|