|
Radost
(pīti) jeste osećaj suptilne i rafinirane sreće i sličan joj je. U budističkoj psihologiji, radost se vidi kao rezultat življenja u vrlini, znakom uspešne meditacije i kao indikacija rasta duhovne zrelosti. Mnogi različiti tipovi. Mnogi različiti tipovi radosti su prepoznati u budizmu. Radost zbog sreće drugih na primer, jeste sposobnost da obradujemo uspehu i sreći drugih. Kada je mudrac Bāvari samo čuo reč "Buda", doživeo je ushićenje (udagga), razdraganost (vedajāta) i zadovoljstvo (attamāna, Sn.998-9). Buddhālambana pīti jeste smirena radost koju možemo osetiti dok kontempliramo kip budin. U Visuddhimaggi, radost se kategorizuje prema svom intenzitetu i efektu koji ima na telo; tako postoji manja radost (khuddikā pīti), trenutna radost
(khaṇikā pīti), obilna radost (okkantikā pīti),
nadahnjujuća radost (ubbegā pīti) i prožimajuća radost (pharaṇā
pīti, Vis.143). Neki ljudi zaziru od radosti, misleći da ih može odvesti ka vezivanju, ali Buddhaghosa je načinio zanimljiv komentar o tome: "To osećanje se zove radost zato što njoj treba da se radujemo" (Vis.143). Radost je važan deo đhāna
i jedan od sedam ogranaka puta koji vodi ka prosvetljenju
(D.II,79).
|
|
|